|
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih. |
![]() Svi sadržaji, a posebno tekstovi, slike i grafikoni, su zaštićeni autorskim pravima. Vlasnik autorskih prava, ukoliko nije drugačije označeno, je sel.eduskills.plus, a autorsko pravo je definirano licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 4.0 Međunarodna. Autorska prava mogu biti definirana uvjetima licence. |
© 2026 sel.eduskills.plus
| Napredna | |
| Dob: 4-6 | |
| 20-30 minuta | |
| Djeca slušaju glazbu, slobodno se kreću te istražuju kako ih zvukovi i ritmovi potiču na osjećaje i pokret. | |
| Samoregulacija | |
| Fleksibilnost | |
| Umjetnost Pokret Muzika | |
|
Za varijacije:
This activity can trigger strong feelings. You can find selected strategies for dealing with them in the Guidelines. We recommend that you familiarize yourself with these strategies before implementing the activity in group settings.
Okupite djecu u krug i objasnite im da će istraživati kako nas glazba može navesti da se osjećamo. Započnite laganim trljanjem ušiju zajedno s djecom kako biste ih „probudili“ za bolje slušanje. Nakon toga zajedno se lagano istegnite i protresite tijelo kako biste ga probudili za pokret.
Objasnite djeci da ih glazba koju će čuti može podsjetiti na različite osjećaje i da svojim tijelom mogu pokazati kako ih glazba navodi da se osjećaju ili što zamišljaju.
Pustite prvi glazbeni ulomak i dopustite djeci da nekoliko trenutaka mirno slušaju. Nakon slušanja pitajte:
Potičite djecu da se slobodno kreću i na svoj način tumače glazbu.
Kada glazba stane, zastanite i pitajte kako se njihova tijela sada osjećaju:
Ponovite postupak s drugim glazbenim ulomcima, ostavljajući vremena za slušanje, kretanje i razmišljanje nakon svakog.
Naglasite da svatko može drugačije doživjeti i izraziti glazbu te da ne postoji ispravan ili pogrešan način kretanja.
Nakon što su istraženi svi glazbeni ulomci, pozovite djecu da sjednu i opuste se.
Vodite ih kroz nekoliko dubokih udisaja i sporih izdisaja.
Upitajte ih:
Istaknite da je svaki osjećaj i iskustvo vrijedno te da nam glazba može pomoći razumjeti i izraziti naše emocije.
Postavite velike papirnate „oblake” na pod, a na svakom neka bude označena jedna emocija, poput sreće, tuge, ljutnje ili straha. Dok svira glazba, djeca se kreću prema oblaku koji predstavlja osjećaj koji povezuju s glazbenim ulomkom. Ovo im pomaže povezati pokret i prostor sa svjesnošću o emocijama.
Upotrijebite obojene obruče, pri čemu svaka boja predstavlja određeni osjećaj. Nakon slušanja glazbenog ulomka, djeca ulaze u obruč koji najbolje odgovara emociji koju su osjetila. Ova varijacija potiče donošenje odluka i osobnu interpretaciju.
Svakom djetetu dajte veliki list papira i temperu. Dok slušaju glazbu, djeca slikaju bojama i oblicima koji odražavaju njihove osjećaje. Ovakav pristup omogućava kreativno i individualno izražavanje te pomaže djeci vizualizirati emocije kroz umjetnost.
Pripremite veliki list papira s obrisom dječjeg tijela i objesite ga na zid.
Ponudite djeci voštane pastele kako bi mogla „naslikati svoje osjećaje” unutar obrisa tijela, koristeći različite boje za prikaz mjesta i načina na koji osjećaju emocije dok slušaju glazbu.
Izradite zajednički „glazbeni dnevnik” za skupinu, u koji djeca i odgojiteljice mogu bilježiti glazbene ulomke koje su slušali i osjećaje koje su povezali s njima.
S vremenom, ovaj dnevnik može prerasti u vizualnu i emocionalnu mapu iskustava skupine s glazbom.